Kako nastaju munje?

Već stoljećima znanstvenici pokušavaju shvatiti što izaziva munje. Ono što je još važnije, je shvaćanje gdje će munja udariti. Sve to je još uvijek nedovoljno istraženo. Istraživači pokušavaju uz svjedočanstva svjedoka u kojih su munje udarile, otkriti način na koji se munje ponašaju.

Znanstvenici su čak uspjeli i stvoriti munje u laboratoriju, no još se uvijek bore da shvate kako iskra, koja izaziva munju, počinje i pokušavaju predvidjeti gdje bi mogla uzrokovati štetu. Neki znanstvenici smatraju da bi otkrivanje tajne o munjama pomoglo u boljem razumijevanju globalne klime.

Tisućama godinama prije, ljudi se munje povezivali s ljutnjom bogova. U drevnoj nordijskoj mitologiji, bog je bacio munje na svoje neprijatelje. U mitovima stare Grčke, vrhovni bog Zeus bacio je munje s vrha Olimpa. A prvi Hindusi vjerovali su u boga koji kontrolira munje. No, s vremenom su ljudi počeli povezivati munje s prirodom, a sve manje s nadnaravnim silama.

Znanstvenici su shvatili da su oluje poput ogromnih usisavača koji usisavaju vodenu paru. Većina njih je smještena u gornjim slojevima atmosfere. Kad neko područje atmosfere postane električki nabijeno dolazi od munja. Zvučni prasak koji se čuje kad munja prolazi kroz zrak naziva se grom.

Vjerojatnost da će vas udariti grom je iznimno mala, ali i vrlo opasna. Munja zagrijava zrak na gotovo 28 tisuća stupnjeva Celzijevih. Ta energija je sposobna razbiti molekule u zraku na pojedinačne atome. Procjenjuje se da tijekom svake godine nekoliko tisuća ljudi strada u udaru munje. One su opasne i za avione, ali su današnji zrakoplovi izvrsno građeni te u većini slučajeva uspijevaju izdržati udar munje.